Sektor za prostorno planiranje
Sektor za prostorno planiranje obavlja poslove definirane Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu, sistematizaciji s analitičkom procjenom poslova i radnih zadataka Zavoda za planiranje, projektiranje i razvitak Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Glavni naglasak rada Sektora jeste izrada prostorno-planske dokumentacije, uz praćenje i primjenu suvremenih trendova u području urbanizma.
Važnost prostornog planiranja ogleda se u promicanju dugoročnog i održivog društvenog, teritorijalnog i gospodarskog razvitka te poboljšanju kvalitete života, vodeći računa o zaštiti okoliša.
Uz ovu primarnu zadaću, Sektor je zadužen za izradu dokumenata i elaborata o urbanističko-tehničkim uvjetima za izdavanje lokacijskih uvjeta i građevinskih dozvola kod nadležnih odjela te osiguravanje urbanističko-tehničkih uvjeta na zahtjev Odjela za prostorno planiranje i imovinsko pravne poslove za prostorne cjeline u urbanim područjima za koja nije donesen regulacijski plan ili urbanistički projekt.
Sektor je zadužen za vođenje registra zaštićenih dobara, izradu projekata obnove, na zahtjev nadležnih organa davanje stručnog mišljenja o stručnim studijama za rekonstrukciju i konzervaciju kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa, osim kulturno – povijesnog nasljeđa za koje je nadležna Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te za izradu planova i programa zaštite i očuvanja kulturne i prirodne baštine, evidentiranje, prikupljanje dokumentacije, valorizacija i predlaganje rješenja za proglašenje zaštite.
ŠTO JE PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA?
Prostorno-plansku dokumentaciju čine dokumenti prostornog planiranja kojim se utvrđuje organizacija, namjena i način korištenja i upravljanja prostorom, te kriteriji uređenja i zaštite prostora Distrikta.
Dokumenti prostornog planiranja su :
- Strategija prostornog razvitka Brčko distrikta BiH,
- Prostorni plan Brčko distrikta BiH,
- Urbanistički plan,
- Provedbeni planovi:
- Zoning plan,
- Regulacijski plan,
- Urbanistički projekt,
- Plan parcelacije.
KOJI JE POSTUPAK DONOŠENJA PLANA?
Priprema i izrada dokumenata prostornog planiranja vrši se u skladu s javnim interesom, općim i posebnim ciljevima prostornog razvitka, koordinacijom sektorskih politika, usklađivanjem pojedinačnih interesa s javnim interesom, uključivanjem potrebnih mjera zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i drugih katastrofa, mjere zaštite osoba smanjene tjelesne sposobnosti, razmatranje procjena utjecaja na životnu sredinu i omogućavanje provjere opravdanosti, usklađenosti i izvedivosti planiranih prostornih rješenja.
Za pripremu i provedbu prostorno-planskih dokumenata nadležan je Odjel za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove.
Postupak počinje izradom Odluke o pristupanju izradi planskog dokumenta koji izrađuje Odjel, dostavlja na suglasnost Vladi, a na prijedlog Vlade Odluku usvaja Skupština Brčko distrikta BiH.
Za usuglašavanje stavova i suradnju sa zainteresiranim osobama nadležan je Odjel za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove. Nakon donošenja Odluke, zainteresirane osobe, putem nadležnog Odjela, mogu davati svoje primjedbe, sugestije i zahtjeve, kao i tijekom cijelog razdoblja izrade plana i dok traje javni uvid.
Nakon provedene javne rasprave i javnog uvida, nositelj izrade izrađuje prijedlog dokumenta prostornog planiranja sukladno zaključcima iz rasprave. Prijedlog dokumenta odobrava Vlada, a Skupština usvaja Odlukom, koja postaje zakonski dokument iz područja prostornog planiranja.
Povijesni tijek prostornog planiranja
Pitanje polazišta teorije planiranja vodi nas u prošlost. Uobičajeni prikaz podrijetla modernog planiranja opisuje nekoliko zasebnih pokreta na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, pokrete kao što su "gradovi s vrtom", "lijepi gradovi" i zdravstvene reforme. Na početku ovog razdoblja sudionici još nisu prepoznati kao planeri (~ 1800. - 1910.).
U drugoj fazi razvitka dolazi do institucionalizacije, profesionalizacije i afirmacije planiranja i paralelnog razvitka prostornog planiranja (~ 1910.-1945.).
Treću fazu karakteriziraju standardizacija, planske krize i raznovrsnost metoda planiranja kao rezultat složnih društvenih, tehničkih i drugih čimbenika u prostornom planiranju – od oblikovnih, preko graditeljskih i administrativnih do političkih i društvenih. Krajem 19.st. planiranje je bila privatna struka usporediva s medicinom.
U 20. stoljeću. planiranje se razvija kao odgovor na razvoj industrijskog rada u 19. stoljeću. Izlaz iz iscrpljujućeg historizma pokušava se pronaći restrukturiranjem povijesti planiranja u kojoj se i povijesno i suvremeno prepričavaju s kritičkim odmakom. U 20. stoljeću planiranje se tumači kao javna birokratska struka.
